Croatia

Zanima me kako su Hreminzi (HR + Leming) politički orijentirani. Ja osobno planiram glasati za Radničku Frontu. Jednostavno se najviše poklapaju s mojim svjetonazorom. Mogu prihvatiti i Možemo.

Ovde ili ovdje, pitanje je sad...

Ministrica kulture djelovala je uplašeno i izgubljeno, a premijer je, kao vjerojatno nikad dosad, iz sebe isijavao valove pasivne agresije. Čak i uobičajene litanije o tome kako smo blagoslovljeni njegovom Vladom bile su natopljene bijesom

(piše Jasmin Klarić)

https://www.lzmk.hr/vijesti/publikacija-hrvatska-enciklopedija-izabrani-clanci

U povodu desete obljetnice mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i njezina nedavna redizajna, Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je publikaciju Hrvatska enciklopedija: izabrani članci, kao izbor reprezentativnih novih, nanovo napisanih ili temeljito prerađenih i dopunjenih članaka Hrvatske enciklopedije, univerzalne (opće) enciklopedije Leksikografskoga zavoda. U izboru od 149 članaka različitih veličina i iz različitih područja, neki se odnose na recentne događaje, pojmove i osobe, a neki nisu uvjetovani sadašnjim trenutkom, već su odabrani kao primjeri kontinuiranih stručnih revizija i dopuna.

Prvi svezak tiskanog izdanja Hrvatske enciklopedije, temeljnog izdanja Leksikografskoga zavoda i jednog od središnjih, trajnih programa nacionalne kulture – nakon Hrvatske encikopedije Mate Ujevića, Enciklopedije Leksikografskog zavoda i Opće enciklopedije, koje nasljeduje u leksikografskoj pouzdanosti i temeljnom iskustvu – objavljen je 1999. godine, a tiskano izdanje završeno je objavljivanjem 11. sveska 2009. godine. Kao i većina srodnih joj stranih enciklopedija, i današnja je Hrvatska enciklopedija ubrzo preseljena na drugi medij. Internetsko izdanje objavljeno je 2013. kao enciklopedija.hr te se otad redovito revidira, ažurira i dopunjuje. U prethodnih deset godina ažurirano je i revidirano više od 37 000 članaka (od njih gotovo 68 000) iz tiskanog izdanja, a nanovo je napisano oko 2500 članaka, dok je prvi put objavljeno čak 4000 članaka.

U današnjem svijetu, obilježenom gomilanjem i fragmentiranjem informacija, enciklopedija kao struktura i sustav potrebnija je nego ikad. U uvjetima nepregledne količine informacija u virtualnim prostorima, mrežno izdanje opće enciklopedije predstavlja relevantno, usustavljeno i protumačeno znanje. Upravo takva enciklopedija na nacionalnom jeziku može ponuditi i pojačanu nacionalnu sastavnicu, osvježena i proširena sadržajima hrvatske nacionalne baštine i suvremenosti, i vizuru pretvaranja općega u dio nacionalne kulture, čime se ta kultura obogaćuje i razvija.

Knjižicu možete prelistati na: Hrvatska enciklopedija: izabrani članci i u njoj među ostalima pronaći nove ili znatno dopunjene i prerađene članke, o potresima i epidemijama, COVIDU-19, genetičkom inženjerstvu i matičnim stanicama, matematičkim simbolima, paradoksu blizanaca i kvantnoj isprepletenosti, geografiji Kine i Zambije, suvremenim političkim događajima u Afganistanu i Iraku, političkim strankama Francuske i Italije, Putu svile i rusko-ukrajinskom ratu, stanovništvu Hrvatske, pojedinim svemirskim tijelima i vulkanskim otocima, feminizmu i sarmatizmu, kao i biografske članke o hrvatskome konceptualnom umjetniku i kolekcionaru Vladimiru Dodigu – Trokutu, američkoj fotografkinji Diane Arbus, hrvatskoj slikarici Nasti Rojc, američkoj pjesnikinji Louise Glück, hrvatskom kantautoru i pjesniku Tomi Bebiću, francuskoj književnici Annie Ernaux, hrvatskom filmskom redatelju Lukasu Noli, kolumbijskom književniku Gabrielu Garcíji Márquezu, španjolskom slikaru Pablu Picassu. Likovna oprema, fotografije i ilustracije čine zaokruženu cjelinu sa sadržajem, svjedočeći o pomnji u stvaranju i oblikovanju enciklopedijske baštine hrvatskoga naroda koju Leksikografski zavod Miroslav Krleža njeguje već gotovo tri četvrtine stoljeća.

Pučko otvoreno učilište raspisalo je natječaj za zakup prostora u kojem je od 2016. djelovao klub Boogaloo, prema kojem prostor zadržava dosadašnju namjenu, barem do početka najavljene obnove.

piše: Dario Pavičić

dobar newsletter

https://dogan.kabinet-grafike.hazu.hr

https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=837494094838378&id=100057333855365

autorica izložbe: Vesna Kedmenec Križić

Kabinet grafike HAZU, prosinac 2023.

U povodu stote obljetnice rođenja umjetnika i akademika Borisa Dogana (1923. – 1992.) Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pripremio je virtualnu izložbu njegovih radova iz svojega fundusa. Boris Dogan završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1950. godine. Pohađao je Specijalku profesora Ljube Babića ( 1952.), te je bio suradnik u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića (1952 - 1960.). Od 1957. godine član je umjetničke grupe Mart. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnih izložbama, te je dobitnik više nagrada za svoj umjetnički rad. Od 1988. godine redoviti je član JAZU (danas HAZU). Umjetničko djelovanje toga autora, koje zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, obuhvaća – uza slikarstvo prepoznatljiva rukopisa – i grafiku, scenografiju, opremu knjiga, keramiku i tapiseriju, u kojima je razvio osebujan, sugestivan poetski stil prožet fantastikom i apstrakcijom. Izložba Fantastični svijet Borisa Dogana predstavlja djela iz domene grafičkog i plakatnog oblikovanja objedinjenih u izboru radova nastalih tijekom 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća, a radi se o manje poznatom segmentu umjetnikova stvaralaštva koji je bio sporadično i rijetko izlagan. Umjetnikovi radovi, koji su u fundus Kabineta grafike HAZU ulazili sukcesivno tijekom nekoliko desetljeća, u odabiru za virtualnu izložbu prvi su put objedinjeni i prikazani u svjetlu umjetnikovih preokupacija nadrealnom tematikom. Likovni sadržaji odabranih grafičkih i plakatnih ostvarenja kreirani su kao irealni, metafizički, scenični fragmenti umjetnikovih mikrofantazmagorija. Te drugačije, nadrealne vizure oka i duha prožete simbolima i lucidnim humorom s biljegom čudesnog predstavljaju Doganov imaginarni, fantastični svijet. Izložba je koncipirana kao prezentacija dvadeset i šest djela koja amblematski ukazuju na značajke Doganovih umjetničkih preokupacija i poetskih doživljaja irealnog i metafizičkog sadržaja te ističu i kontekstualiziraju vrijednosti i posebnosti toga segmenta umjetnikova stvaralaštva. (Vesna Kedmenec Križić)

Ovom prigodom pozivamo Vas da posjetite i druge aktualne virtualne izložbe Kabineta grafike: Slavko Šohaj / izbor crteža iz Kabineta grafike HAZU dostupnu na poveznici: Virtualna izložba: https://sohaj.kabinet-grafike.hazu.hr/ , te izložbu Nives Kavurić-Kurtović / djela iz fundusa Kabineta grafike HAZU dostupnu na poveznici https://niveskk.kabinet-grafike.hazu.hr/ Ostale virtualne izložbe dostupne su na domeni: http://www.kabinet-grafike.hazu.hr/hr/izlozbeUtijeku.htm

S ponosom objavljujemo da je Portal hrvatskih gramatika do ilirizma dostupan na poveznici https://retrogram.jezik.hr/portal-hrvatskih-gramatika-do-ilirizma/. Riječ je o portalu koji je nastao kao rezultat rada na projektu Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma – RETROGRAM (Hrvatska zaklada za znanost IP-2018-01-3585, Institut za hrvatski jezik) voditeljice dr. sc. Marijane Horvat (retrogram.jezik.hr/).

Portal sadržava slike izvornika dvanaest gramatika s metapodatcima o gramatikama, od kojih je tekstnim digitalnim izdanjem predstavljeno osam gramatika, odnosno prijevodima ili transkripcijama na kojima je provedeno označivanje morfoloških paradigma TEI oznakama (Text Encoding Initiative) za humanističke znanosti.

Gramatike se mogu pretraživati, a stranice prijevoda ili transkripcija gramatika povezane su s pripadajućim slikama izvornoga teksta (faksimilima).

https://www.facebook.com/story.php/?id=100064860031218&story_fbid=720082576830404

Obuhvaćene su gramatike:

• Bartol Kašić, Institutionum linguae illyricae libri duo (1604.)

• Jakov Mikalja, Gramatika talijanska ukratko ili kratak nauk za naučiti latinski jezik (1649.)

• Ardelio Della Bella, Istruzioni grammaticali della lingua illirica (1728.)

• Blaž Tadijanović, Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik (1761.)

• Josip Matijević, Pomum granatum (1771.)

• Marijan Lanosović, Uvod u latinsko riči slaganje s nikima nimačkog jezika biližkama za korist slovinskih mladića složen (1776.)

• Ignacije Szentmártony, Eunleintung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche (1783.)

• Tomaš Mikloušić, Syllabus vocabulorum Grammaticae Emmanuelis Alvari, in Croaticam linguam conversorum (1796.)

• Josip Voltić, Grammatica illirica (1803.)

• Francesco M. Appendini, Grammatica della lingua Illirica (1808.)

• Antun Rožić, Kratko naputjenje vu kruto hasnoviteh i zevsema potrebneh temeljih dijačkoga jezika (1820.)

• Antun Rožić, Prvi temelji dijačkoga jezika za početnike vu domorodnom jeziku (1821.)

Hauser i čelo spustili su se s pozornice i počeli krug među fanovima u parteru, praćeni kamerom. Nešto me u tom defileu podsjetilo kako ljetos nisam stigla na izbor najboljeg ovna na Cresu. Osjećala sam osmijeh na svom licu. Neki su se Hauseru veselili kao papi.

Off-topic, ali zanimljiv intervju.